Iako su moderne tehnologije omogućile da svako jednim klikom može da proveri kako se troši zajednički novac, saznanja o tome su još uvek privilegija vlasti, tj. onih koji odlučuju o budžetu.

Piše: Miloš Lazić

Prema podacima organizacije Transparentnost Srbija, po indeksu transparentnosti, kada je Srem u pitanju, ističe se opština Inđija koja je druga najtransparentrnija lokalna samouprava u Srbiji, Ruma je na 22. mestu i u rangu je najtransparentnijih opština u Vojvodini.

Opštine Pećinci, Stara Pazova i Sremska Mitrovica sa svojim indeksnim poenima se nalaze u delu tabele gde i veliki gradovi poput Novog Sada i Beograda, dok su opštine Šid i Irig ispod proseka što je inače kakrakteristika malih lokalnih samouprava.

Iako je zakonski uređeno, pravljenje finanijskih planova lokalnih samouprava i javnih preduzeća pruža široka ovlašćenja onome ko ih koncipira, da pod različite pozicije opredeljuje novac za sasvim drugačije stvari. Tako su u finansijskom planu Mesne zajednice Nova Pazova na poziciji "reprezentacija" zapravo plasirana sredstva namenjena kupovini paketića za socijalno ugroženu decu. Zbog toga je predsednik ove Mesne zajednice Željko Madžarević morao da objašnjava javnosti kako 1,4 miliona dinara zapravo nije potrošeno na radne ručkove, već za neke daleko potrebnije stvari.

Neretko se pod određene pozicije u planskim dokumentima podvedu stvari koje nisu u praksi međusobno povezane. Tako je na primer u budžetu Opštine Stara Pazova pod klasifikacijom "Dotacije nevladinim organizacijama" predviđeno preko 223 miliona dinara što bi ovu lokalnu samoupravu kvalifikovalo kao jednog od najvećih donatora NVO sektora u Srbiji. Međutim, pod ovom cifrom objedinjeni su različiti izdaci i to za sport, kulturu, udruženja, verske zajednice, pa čak i Crveni krst.

Načelnik za finansije ove opštine Miodrag Teodorović kaže da je u trošenju budžeta najveći problem kako pravedno rasporediti novac, kome i po kojim kriterijumima. Zbog toga Teodorović smatra da su konkursi najbolji instrument za podizanje transparentnosti.

U suštini, javnost tek naknadno sazna za brojne nepravilnosti u trošenju novca iz javnih prihoda. Tako su stanovnici Inđije tek 2013. godine, nakon Izveštaja Državne revizorske institucije, saznali da je njihov novac, i to pola miliona dinara, suprotno važećim propisima, uplaćen produkcijskoj kući "Testament films" za snimanje filma koji nema veze sa Inđijom. Takođe, uprkos činjenici da je u to vreme imala u svom posedu radijsku i televizijsku kuću, 8,8 miliona dinara je bez validne dokumentacije dato za medijske usluge radija i televizije. 

Osim što su informacije o trošenju novca iz javnih prihoda slabo dostupne javnosti, čest problem u transparentnosti budžeta je i njegova ostvarivost, tj. budžeti se planiraju ambiciozno i predimenzionirano, a potom je teško pratiti njihovo realno ostvarenje. Upravo je aktuelni budžet opštine Inđija predimenzioniran, što objašnjava prvi čovek ove opštine Vladimir Gak.

- To je zato da bismo bili spremni ukoliko Pokrajina ili Republika odustane od nekog planiranog projekta. Onda mi već imamo spremne projekte za neke druge investicije koje su nam neophodne, pa možemo da im predložimo da unapred planirana sredstva preusmerimo u neku drugu investiciju. Jednostavno, želimo da budemo spremni i da ne gubimo na vremenu i ubeđen sam da će to u ovoj ili nekoj narednoj godini dati rezultat - kazao je Gak.

U demokratiji, transparentna kontrola načina na koji se vlast vrši, predstavlja osnovu sistema. Od izuzetne važnosti je način funkcionisanja i trošenja javnih finansijskih sredstava prikupljenih od poreskih obveznika. Sa približavanjem Srbije Evropskoj uniji usvajaju se i modeli i prakse koje će omogućiti potpunu informisanost svakog građanina u pogledu trošenja zajedničkih sredstava.

Ovaj tekst je proizveden u okviru projekta "Mreža 21" koji finansira EU. Sadržaj predstavlja odgovornost Radija 021 i ni na koji način ne odražava stavove Evropske unije.